No, kod klupske scene gospodarski faktor je znatno prisutniji. Najjače lige svijeta su po pravilu ekonomski snažne države. Engleska, španjolska i njemačka liga godinama dominiraju u Europi, a tu su uvijek jake i Italija te Francuska. Od drugih država jače nogometne lige imaju Nizozemci, Grci, Rusi, Turci, Ukrajinci itd. Njihov uspjeh uglavnom ovisi o količini ulaganja u nogomet. HNL je unatoč svim problemima koji se nalaze u hrvatskom nogometu izuzetno dobro plasiran na UEFA-in listama najboljih liga Europe.
Ali iz svega se može zaključiti kako je upravo gospodarska snaga bitna za uspjehe u klupskom sportu. Slični primjeri su i košarci te rukometu.
Hrvatska klupska scena je u svim sportovima nekad bila izuzetno snažna, ne samo u nekadašnjim jugoslavenskim relacijama, već i europskim. Hrvatski klubovi su osvajali košarkaške europske titule, rukometne, odbojkaške, vaterpolske, a i u nogometu su godinama igrali ozbiljnu ulogu. Današnji sport se svakako ne može uspoređivati s nekadašnjim uvjetima, pa je jedan od razloga pada uspjeha upravo u novim gospodarskim okolnostima. Državne tvrtke su u bivšoj državi i na početku samostalne Hrvatske davale velike novce klubovima, nije bilo pretjerane transparentnosti, a dugove plaćaju generacije iza njih.
Među hrvatskim klubovima u svim sportovima isticali su se splitski i dalmatinski u globalu. Hajduk je nekad igrao i u četvrtfinalu Lige prvaka, polufinalima tadašnjih Kupova UEFA itd, a o uspjesima Jugoplastike i KK Zadar ne treba posebno ni pričati. Vaterpolski klubovi iz Splita su znali osvajati i europske titule, a malonogometni klub je jednom osvojio treće mjesto u Europi. Situacija u ostatku Dalmacije je također bila slična, Šibenka je također imala uspjeh, kao i RK Metković. Jedini koji su nastavili ostvarivati uspjehe iz prošlosti su vaterpolisti iz dubrovačkog Juga. Zapravo, tu je potrebno i najmanje novca za ulaganje, pa ne treba ni čuditi.
Bez jakih gospodarskih subjekata iz Dalmacije nema ni rezultata
Današnja situacija za splitske i dalmatinske klubove nije najbolja. Naslijedili su uglavnom teret prošlih uprava i nagomilanih dugova, financije će teško biti izdašne kao nekad, pa je posljedica svega toga da Hajduk osigurao određenu financijsku stabilnost, ali dobrim dijelom i na štetu svojih rezultata. RNK Split je pao u niže lige, Zadru i Šibeniku u nogometu ne ide najbolje. Košarka je još u težoj situaciji, dalmatinski klubovi odavno nisu konkurentni za naslov. Slična stvar je i u rukometu. Situacija u vaterpolu je bolja zbog Juga, ali splitski klubovi nisu konkurentni za naslov najmanje dva desetljeća. Čak ni malonogometni klub Tommy iz Splita ne može osvojiti naslov, ali tu je pozitivan primjer makarskog kluba Novo Vrijeme Apfel. Pozitivan primjer su muški i ženski odbojkaši iz Kaštela.
S obzirom na to da su ljudi s ovih prostora većinom talentirani za sport, pravo pitanje je u čemu je razlog svih ovih neuspjeha. Najveći problem je upravo u tome što je nestalo gospodarskih jakih tvrtki s područja Dalmacije koji bi mogli financirati ovdašnje klubove. Kad se pogleda popis najjačih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj vidljivo je da dalmatinske tvrtke snažno zaostaju za ostalim regijama. Od jačih kompanija tu su jedino Tommy i Splitska banka koji najviše i sponzoriraju u klubove. Više ne postoji snažni 'škver', 'Jugoplastika', 'Dalmacijacement' i slični koji su mogli financirati klubove (bez obzira na isplativost). Druge jake tvrtke u Hrvatskoj očito nemaju interes ulaganja u ovo tržište, kao što su nekad znali raditi, a javne tvrtke više nisu u poziciji davati milijune klubovima.
Nedostatak jakih kompanija ne može nadomjestiti ni velik postotak gledatelja na tribinama. Hrvatski klubovi generalno malo zarađuju od sponzora ili televizijskih prava koji su glavni izvor zarade zapadnih klubova. Glavni razlog je slabost ekonomije i malo tržište, pa najozbiljniji izvor zarade ispada prodaja mladih igrača.
Jedina opcija je moguća privatizacija svih klubova, ali i to je malo vjerojatno zbog toga što ozbiljni investitori iz drugih država i neće biti pretjerano zainteresirani u klubove sve dok se ne popravi gospodarska situacija u Hrvatskoj ili im se ne pojača tržište. No i regionalne lige u košarci i rukometu su pokazale kako ni jače lige ipak nisu privukle niti jednog privatnika za ulaganje. Bez gospodarskog jačanja tvrtki u Dalmaciji vjerojatno će manje više svi klubovi tavoriti u situaciji u kojoj se i nalaze, a pitanje gospodarskog jačanja Dalmacije je ipak jedna posebna tema.
