Većina općina i gradova ne koristi sredstva iz EU fondova, a pravo iznenađenje je na začelju listu

Nova analiza Instituta za javne financije (IJF) pokazuje kako su Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska i Ličko-senjska županija bili hrvatski rekorderi po povlačenju novca iz blagajne EU u 2015. i 2016. godini.

Sisačko-moslavačka županija je iz fondova Unije u te dvije godine povukla ukupno 117 milijuna kuna. Virovitičko-podravska županija je povukla nešto više od 48 milijuna, a Ličko - Senjska oko 46 milijuna kuna.

Najbolje plasirana dalmatinska županija po iznosu je Splitsko-dalmatinska županija koja je povukla oko 21,7 milijuna kuna. Ali najbolje plasirana po odnosu između iznosa i broja stanovnika je Zadarska. Po tome je i Dubrovačko-neretvanska bolja od SD županije.

Najmanje novca u 2015. i 2016. godini na nacionalnoj razini povukla je dalmatinska Šibensko-kninska županija i to samo 1,9 milijuna kuna.

Analiza pokazuje da je novac iz Unijine blagajne u 2015. i 2016. godini koristilo 70 od ukupno 128 hrvatskih gradova, te samo 99 od ukupno 428 općina. Čak 58 gradova i 329 općina nije u 2015. i 2016. koristilo novac iz fondova Unije. Hrvatski su gradovi u 2015. i 2016. godini u prosjeku godišnje iz Unijine blagajne povukli po 1,4 milijun kuna, a općine  po 220.000 kuna.

Među hrvatskim gradovima koji su 2015. i 2016. povlačili novac iz blagajne u Bruxellesu rekorder je bio Zadar, s ukupno 45 milijuna kuna. 

Dobro su plasirani i Trilj, Drniš i Vrgorac. Split, Makarska, Trogir i Opuzen su postigli dosta loše rezultate obje godine. 

Među općinama pozitivni primjeri su Primorski dolac, Dubrovačko primorje i Zemunik donji. 

Svi rezultati se mogu vidjeti i u linku na kraju teksta.

"Premda su lokalne jedinice - posebno županije - 2015. i 2016. privukle znatno veće iznose nego u prethodnim razdobljima, gotovo polovica gradova i preko tri četvrtine općina nisku iskoristili ni kune europskih pomoći. Primjeri uspješnih lokalnih jedinica ukazuju da, premda zahtjevno, privlačenje tih sredstava ne bi smjelo predstavljati nemoguću misiju za hrvatske lokalne jedinice", upozorili su u Newsletteru IJF-a Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić.

Dalmatinske općine spadaju među najgore u Hrvatskoj po transparentnosti proračuna!

Institut za javne financije (IJF) iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost županija, gradova i općina, a u svom zadnjem radu su prikazali rezultate najnovije analize provedene od studenog 2016. do ožujka 2017. Istraživanja su proveli Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić i Branko Stanić.

Istraživanja se provode tako da se utvrdi kako općine i gradovi transparentno vode svoje lokalne financije. Proračun je najbitniji dokument koji se donosi svake godine, a utječe na zapošljavanja, subvencije i na raspored "moći" u politici.

Veća transparentnost proračuna znači i manju mogućnost koruptivnih radnji, ali i manje "razbacivanja" novcem poreznih obveznika. 

Za potrebe ovog istraživanja, proračunska transparentnost mjerila se brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama hrvatskih lokalnih jedinica: 

 godišnje izvršenje proračuna za 2015.;

 polugodišnje izvršenje proračuna za 2016.;

 prijedlog proračuna za 2017.;

 izglasani proračun za 2017. i

 proračunski vodič za građane za 2017.

Rezultati se odnose uglavnom na rezultate prošlih lokalnih vlasti, jer se većina potrebnih dokumenata trebala izglasati ili provesti prije lokalnih izbora 2017. godine.

Županije dobre stoje u odnosu na ostatak Hrvatske

Istraživanja su pokazala kako su po prosjeku svih lokalnih jedinica na svojem području najtransparentnije Primorsko-goranska i Karlovačka županija, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska, Zadarska i Osječko-baranjska županija. Po vrstama lokalnih jedinica, županije su u prosjeku vrlo transparentne (4,6), gradovi su relativno dobri (3,7), no općine još uvijek ne zadovoljavaju (2,8). Oko 30% jedinica je objavilo isti broj, a 13% čak i manje dokumenata nego u prošlom ciklusu istraživanja.

Autor: Institut za javne financije

Razina otvorenosti proračuna županija

Općine su najgore po rezultatima

No, na razini gradova i općina situacija je poprilično loša za dalmatinske gradove i općine. Pogotovo za Splitsko-dalmatinsku županiju.

Tako su najgoru ocjenu 0 od četiri grada dobila dva iz naše županije: Imotski i Vrgorac. Što se tiče općina, od 39 općine iz cijele Hrvatske njih čak 21 su iz Dalmacije. Opet je Splitsko-dalmatinska županija najgora, tako je čak 12 općina najnetransparentnije. 

Slična situacija je i kod ocjena 1. Dok je daleko najžalosnija situacija kod općina i gradova koji su dobili ocjenu 5. Tako su u cijeloj Dalmaciji samo četiri grada dobili ocjenu 5, a niti jedan iz Splitsko- dalmatinske županije. Što se tiče općina, samo su dvije iz središnje županije dobile ocjenu 5, a četiri još iz cijele Dalmacije.

U usporedbi s hrvatskim prosjekom, radi se o poprilično poraznim rezultatima, što je vidljivo i po crvenoj boji na ovom grafu: 

Autor: Institut za javne finacije

Potpunu sliku svih rezultata transparentnosti možete vidjeti i na originalnom linku Instituta za javne financije, a popis općina i u njihovom newsletteru.

DalmacijaBiz kao platforma s ciljem poticanja i promoviranja poduzetništva u Dalmaciji

Dalmacija po svim relevantnim pokazateljima ne stoji dobro gospodarski u odnosu na ostatak Hrvatske. Sve dalmatinske županije se zapravo nalaze po sredini u razvijenosti između onih najrazvijenijih sjeverozapadnih županija i najsiromašnijih na istoku zemlje.

Iako situacija nije toliko ni loša u prosjeku u odnosu na neke hrvatske regije koje su zaista propale i ekonomski i geografski, sama razvijenost dalmatinskih županija je neujednačena. Tako je i sama Zagora demografski i ekonomski stradala kao i slavonske županije.

No, ono što je posebno problematično je što ne postoje više ni jaki gospodarski subjekti na nacionalnoj razini, a stanje malih i srednjih poduzeća je slično ostatku Hrvatske.

Korijeni dalmatinskog zaostajanja u odnosu na ostatak Hrvatske, ali postoje već od srednjeg vijeka. Ne ulazeći detaljnije u razloge, činjenica da je ta razlika kroz povijest nekad manja, a nekad veća.

Osjeti se nedostatak poslovnih sadržaja u medijima

Dalmacija ne zaostaje samo po gospodarskim pokazateljima, zaostaje i medijski. U samim dalmatinskim gradovima postoji niz portala, radio postaja i printanih medija, ali se ipak osjeti zaostatak u odnosu na Zagreb. Tako u cijeloj regiji ne postoji jedna regionalna televizija, nego su televizije podijeljene po županijama. Ne postoje niti zajedničke emisije koje bi obuhvatile događanja u cijeloj regiji. Niti jedna nacionalna televizija nema središte u Splitu, iako je Kanal 5 neuspješno pokušavao dobiti nacionalnu koncesiju. To i ne bi trebao biti velik problem s obzirom na to da je digitalizacija značajno povećala broj emitera.

Ostale nacionalne kuće imaju svoja dopisništva iz Splita i nekih drugih gradova, ali to je u globalu gledano nedovoljno. Pogotovo za HRT koji se među ostalim i financira od pretplate više od 800.000 građana iz južnih dijelova Hrvatske. Ukinute su i posebne županijske panorame koje su bile jedino svjetlo u medijskoj tami.

Poseban problem postoji kod poslovnog sadržaja. Slobodna Dalmacija, lokalni portali i televizije, kao i svi ostali nacionalni elektronski, printani i drugi mediji prate poslovna događanja u dalmatinskim mjestima. No, činjenica je da ne postoji niti jedan utjecajan lokalni portal koji bi se bavio isključivo poslovnim temama. Postoji manjak sadržaja i što se tiče blogova.

Potrebena je platforma koja će pratiti uspješne projekte

Postoji i nedostatak aktivizma. Pogotovo kod dominantno ekonomskih tema. Iako su zadnje godine pokazale ,kroz razne lokalne inicijative i nogometne, kako su mogući određeni pomaci.

Jedina svjetla točka su zapravo nove tehnologije gdje IT scena pokazuje zavidljivu aktivnost te se u tim stvarima toliko i ne osjeti velika razlika u razvijenosti.

Osjeća se i pomak u organiziranju raznih klubova mladih. Pogotovo u organiziranju koje ima za cilj poticanje poduzetništva kod mladih. Često je to povezano i sa startupovima i novim tehnologijama.

Sve te razne aktivnosti su posebno bitne zbog toga što sve veći broj mladih ljudi odlazi iz Hrvatske. Jedan od razloga odlaska uz naravno loše radne uvjete i nemogućnost zapošljavanja je i loša atmosfera stvorena u društvu. S obzirom na to kako je stvaranje dobre atmosfere koja potiče razne projekte preduvjet i stvaranja boljih radnih uvjeta i uređenije države, potrebno je intenzivnije pratiti svaku poslovnu aktivnosti mladih osoba.

DalmacijaBiz upravo ima za cilj stvoriti platformu koja bi putem blogova, društvenih mreža, pa eventualno u budućnosti i udruga ili poduzeća pružila dodatnu podršku ekonomskom razvijanju lokalnih sredina. Među drugim ciljevima su i razvijanje financijske pismenosti građana, jačanja ekonomskih tema u javnosti, veće zaštite interesa poreznih obveznika, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, ali i nuđenja rješenja sa stajališta ekonomskog liberalizma.