TROŠENJE JAVNOG NOVCA Agencija u Dubrovniku postoji samo zbog jednog projekta

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja na svojoj je Facebook stranici postavio pitanje o najavljenoj racionalizaciji agencija te je naveo primjer koji dokazuje kako još postoje bespotrebne agencije na lokalnim razinama, piše Crna Knjiga.

Nikola Grmoja na svom Facebooku je napisao:

"TAJNOVITA AGENCIJA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI
Misteriozna Agencija za gospodarenje otpadom Dubrovačko neretvanske županije postoji čak 11 godina, ima tri zaposlenika, ured u Gradskoj upravi u Dubrovniku i u Slanom, ali gotovo nitko za nju ne zna. Ni javnost ni novinari. Naime, ta agencija nema ni konkretan posao ni zadatke kojima bi se bavila.
Župan Dobroslavić strpljivo pojašnjava kako je posao ove agencije osnivanje županijskog Centra za gospodarenje otpadom, koji još uvijek eto nije zaživio, pa se pitam što radi ta agencija osnovana 2007.? Šef agencije Josip Bačić objašnjava pak kako je tek u tijeku prikupljanje projektne dokumentacije za taj centar, koji bi trebao riješiti zbrinjavanje otpada u županiji. Župan zaključuje kako ni nakon više od desetljeća postojanja agencije nije čudno što svoju misiju nije ispunila, jer je imala, kaže on, drugih zadataka i skroman broj od tri zaposlenika. A oni su, treba li uopće napomenuti, svi nedostupni na svom radnom mjestu.
Racionalizacija koja se najavljuje očito će ostati samo na najavama. Baš kao i do sada."

Projekte gradnje Centara za gospodarenje otpadom na lokalnim razinama uglavnom vode gradski ili županijski upravni odjeli, a ne agencije, pa je zbog toga čudno osnivanje trgovačkog društva koje se bavi samo jednim županijskim projektom. Dubrovačko-neretvanska županija ima svoj Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode, u kojem je radio i bivši direktor agencije Ivo Margeta. U opisu posla upravnog odjela je i gospodarenje otpadom, što je u opisu poslova i navedene agencije.

Agencija za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije d.o.o navodi kako zapošljava tri djelatnika te kako se bavi poslovima sanacije odlagališta, zbrinjavanja otpada i pripremnih radova županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Crna Knjiga je provjerila podatke i u sudskom registru. U registru je navedeno kako je agencija osnovana 08.02.2007. godine. Trenutni direktor je Josip Bačić, za kojeg u registru piše kako je još član uprave tvrtke BMD d.o.o za trgovinu, usluge i ugostiteljstvo.

Financijski izvještaji agencije su poprilično škrti, pa tako nije poznato od čega se sastoji nematerijalna imovina u vrijednosti 4.220.226,00 kuna. Prihodi tvrtke iznosili su 2017. godine 956.073,00 kuna, a rashodi su iznosili 912.373,00 kuna. Nema puno podataka ni o strukturi prihoda, ali je navedeno ranijih godina kako gotovo svi prihodi dolaze iz županijskog proračuna.

Struktura rashoda je zato znatno zanimljivija. Tako je za plaće u prošloj godini potrošeno 691,902,70 kuna, a na materijalne usluge je potrošeno 166.748,80 kuna. Kao i kod niza drugih agencija, komora, inkubatora i slično svrha postojanja je očito samo u tome da se isplaćuju plaće zaposlenicima, s obzirom na strukturu rashoda.

Gospodarenjem otpada u najjužnijoj hrvatskoj županiji bavila se i Državna revizija 2014. godine. Revizija je tada zaključila kako sustav gospodarenja otpadom nije učinkovit, a spomenula je i Agenciju za gospodarenje otpadom.

Revizija je prije četiri godine o agenciji u svom izvješću napisala: "Dubrovačko-neretvanska županija je u veljači 2007. osnovala trgovačko društvo za gospodarenje otpadom, koje će voditi poslove na izgradnji centra za gospodarenje otpadom i upravljati sustavom gospodarenja otpadom, te organizirati i koordinirati dovoz otpada od pretovarnih stanica do centra za gospodarenje otpadom. Trgovačko društvo posluje pod nazivom Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o. sa sjedištem u Dubrovniku. Društvo je u cijelosti u vlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije, a koncem 2013. ima jednog zaposlenika. Poslovanje Društva je financirano sredstvima županijskog proračuna. Ostvareni ukupni prihodi za 2012. iznose 330.325,00 kn, a ukupni rashodi 326.731,00 kn te dobit prije oporezivanja 3.594,00 kn."

Zanimljivo je kako je u samo pet godina porastao broj zaposlenika agencija s jednog zaposlenika na tri zaposlenika, a prihodi i rashodi su se povećali za oko 600 tisuća kuna. Većina tog iznosa ide na plaće zaposlenika.

DZS objavio: Splitske i dubrovačke zračne i morske luke najprometnije u mjesecu lipnju

Kroz hrvatske zračne luke u lipnju je prošlo ukupno 1,4 milijuna putnika ili 11,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a dvoznamenkasti rast njihova broja ostvaren je i u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, objavio je Državni zavod za statistiku.

Najveći promet putnika ostvarila je Zračna luka Split, koja je time zabilježila porast broja putnika od 17,6 posto u odnosu na lipanj prošle godine. Na drugom mjestu je dubrovačka zračna luka s 362.687 putnika ili 7,6 posto više.

Zagrebačka luka je na trećem mjestu, a iza nje su pulski aerodrom i zadarska zračna luka koja je u plusu 3,5 posto sa 84.460 putnika.

Zanimljiva je i struktura stranih putnika. Tako je najviše bilo Britanaca, pa Nijemaca, a ne trećem mjestu su Francuzi.

U prvih šest mjeseci ove godine kroz zračne luke prošlo 3,872 milijuna putnika, odnosno 13,5 posto više nego lani.

Objavljeni podaci i za morske luke

DZS je objavio i podatke o hrvatskim morskim lukama. Tako je u morskim lukama u drugom tromjesečju ove godine ukupno prispjelo 96.177 brodova ili 5,9 posto više nego lani. Oni su prevezli ukupno 8,95 milijuna putnika, ili 7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je ujedno i najbolji rezultat u posljednjih pet godina.

Najviše putnika, 1,33 milijuna, prošlo je kroz luku Split. Luka Split je tako zabilježila porast od 11,5 posto. Slijedi dubrovačka luka koja je sa 724.228  putnika na brodovima u plusu od 4,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2017. Na trećem je mjestu zadarska luka sa 611.635 putnika, rast 2,4 posto.

Tereta je u morskim lukama u drugom tromjesečju bilo ukupno 5,7 milijuna tona ili 10,7 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, a oko 73 posto ukupnog prometa tereta ostvareno je u lukama Omišalj, Bakar i Ploče.

Na Makarskom primorju popunjeni turistički kapaciteti, odmara se više od 75 tisuća gostiju

Vrhunac je turističke sezone na hrvatskoj obali, a među najpopularnijim odredištima je i Makarska.

Na Jadranskoj magistrali vozi se u dugim kolonama, s povremenim zastojima. Na prilazu Makarskoj velike su gužve, pogotovo na državnoj cesti D 512 Makarska- Vrgorac i na prometnici D-535 Baško Polje- tunel Sveti Ilija do autoceste kod Zagvozda.

Na trajektnoj liniji Drvenik – Sućuraj od subote ujutro neprekidno plove dva trajekta, čekanje na ukrcaj u Drveniku od oko sat i pol vremena, a na Hvaru za ukrcaj prema kopnu čeka se oko četiri sata, piše Poslovni.hr.

U ljetovalištima na Makarskom primorju, prema podacima turističkih ureda, do početka vikenda odmaralo se oko 75.000 domaćih i stranih gostiju, a nakon vikenda očekuje sa da isti broj gostiju nastavi s ljetnim odmorom.

Kapaciteti su uglavnom popunjeni u hotelskim kućama od Brela do općine Gradac. Hotelijeri preporučuju prethodnu rezervaciju smještaja, a slično je i kućama za odmor, dok u apartmanima i sobama ima još nešto slobodnih mjesta.

Turistički podaci HTZ-a pokazali: Dalmaciji fali hotela i kampova, ali rast je veći od ostatka Hrvatske...

HTZ je nedavno objavio kako je broj turista u prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj porastao.

Ostvareno je 11,1 milijuna dolazaka turista, što je 6 posto više nego lani te 56,3 milijuna noćenja, također šest posto više.

Tijekom sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno je u Istri, 15,6 milijuna, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 10,5 milijuna noćenja te na Kvarneru, 10 milijuna. Slijede Zadarska županija, sa 7,5 milijuna noćenja i Dubrovačko-neretvanska županija sa 4,7 milijuna noćenja. U Šibensko-kninskoj županiji je ostvareno 3,7 milijuna, u Ličko-senjskoj 1,7 milijuna, dok je u Zagrebu ostvareno 1,4 milijuna noćenja.

Sve županije bilježe rast broja ukupnih turističkih noćenja, pri čemu najveći rast bilježi Grad Zagreb (11,19 %), a potom slijede Zadarska županija (8,45 %), kontinentalna Hrvatska (7,40 %), Splitsko-dalmatinska (6,86 % ), zatim Ličko-senjska (5,29 %), Istarska (5,26 %) i Dubrovačko-neretvanska županija (5,14 %).

Po segmentu smještaja, najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (19,6 milijuna). U hotelima je ostvareno 14 milijuna noćenja, a u kampovima 10,4 milijuna.

Top destinacije u prvih sedam mjeseci po kriteriju ostvarenih noćenja su Dubrovnik i Rovinj.

Dalmaciji fali hotela i kampova

Statistika je inače često nepouzdana, ali nam daje određen temelj za analizu. Po statistici Istra i Kvarner imaju skoro pa jednak broj noćenja zajedno sa sve četiri dalmatinske županije. Četiri dalmatinske županije tako imaju zajedno oko 26,4 milijuna noćenja, a Istra i Kvarner imaju zajedno 25,6 milijuna noćenja.

Bez obzira na to što bi se trebalo prvenstveno fokusirati na zaradu, a ne na broj noćenja, podaci o noćenju govore kako Dalmacija ima velik potencijal za nastavak rasta. Istra i Kvarner svakako imaju prednost zbog geografske blizine velikom njemačkom, austrijskom i talijanskom tržištu. Istra također dominira u hotelskom smještaju, a ima i manje neiskorištenih nekretnina koje godinama propadaju po Dalmaciji.

Lista TOP 10 destinacija po noćenjima pokazuje kako Dubrovnik očekivano predvodi listu te kako je Split među najboljih 10. No, uglavnom predvode istarske destinacije, a ugurao se i Zagreb.

TOP 10 destinacija po turističkom hotelijerskom prometu pokazuje kako je ljestvica također slična, ali Split i Zadar imaju lošije rezultate nego u ukupnom rezultatu. Što znači da osim Dubrovnika, ostale dalmatinske destinacije nemaju dovoljno hotela:

Slika koja prikazuje TOP 10 destinacija po obiteljskom smještaju zorno prikazuje kako dalmatinske

destinacije uglavnom dominiraju s obiteljskim smještajem. Tako dobro stoje Makarska, Split i Zadar.

 TOP 10 destinacija po noćenju u kamping turizmu također ne predstavljaju pretjerano iznenađenje, jer dominiraju sva dalmatinska mjesta osim Nina. Kamping turizam je posebna boljka Dalmacije.

Zaključno moglo bi se reći kako Dalmaciji nedostaje kampova, ali i hotela. Nedostatak kvalitetnih prometnih veza s talijanskim, njemačkim i austrijskim tržištem se uvelike nadomjestilo sve većom povezanošću zračnim linijama. Problem predstavlja i očajna željeznica prema Dalmaciji i sve veći komunalni pritisak na manja obalna mjesta, ali to je problem koji će se rješavati desetljećima, ako će se uopće i ikad riješiti. Velik potencijal za Dalmaciju predstavlja i nedovoljno iskorištena D. Zagora.